Put vina u Srbiji


Kratki istorijat Prilikom arheoloških iskopavanja Sirmijuma i drugih antičkih lokaliteta u Srbiji pronađen je veliki broj amfora koje dokumentuju dovoz vina. Poznato je da je rimski car Domencijan (69-96. god.) uveo zakonski monopol kojim je samo italičnim vinogradarima bilo dozvoljeno da sade kvalitetnu lozu. Taj monopol je važio sve do pojave cara Marka Aurelija Proba, rođenog u sremskom, a rimskom carskom gradu Sirmijumu 232. godine. Prob je zasadio vinovu lozu na padinama Alma Monsa (Fruška gora) u okolini Sirmijuma, pa je za njegovo ime vezan početak vinogradarstva u Srbiji.

Vino u Župskom kraju Prema istorijskim i arheološkim izvorima u Župi se na tragu vina živi već više od 1000 godina. Župa zauzima značajno mesto u vekovnoj tradiciji srpskog vinogradarstva i vinarstva. U pisanim dokumentima prvi put se pominje još 1196. u Studeničkoj povelji, gde stoji zapisano da je župan Stefan Nemanja manastiru Studenici darovao vinogradarska sela u Župi.
specific period

PoČetak

Koreni proizvodnje , vina najverovatnije poticu iz Persije. Egipcani, Fenicani, Grci i Rimljani su voleli jaka, puna vina, sa velikim sadrzajem alkohola, koja su morali da razblazuju vodom. U Bibliji, vino se spominje 521 put. Dioniz u Grckoj i Bahus u Rimu bili su bogovi vina. Od prastarih, mitoloških vremena, moc vina da uzvisi coveka, da mu podari vedrinu i dar govora cinili su ga u ocima ljudi picem bogova. Ljudi su voleli da zavire u svet bozanskih pica pa je vino cesto otvaralo put do zenskih srca, ali uz bozansku kapljicu su objavljivani i ratovi i sklapana primirja. Vinom se proslavljaju rodjenja, obelezavaju uspesi, ali ono nije samo pice radosti, jer se njime ispraca i na poslednji pocinak. Vino je bilo i ostalo cenjeno pice mnogih civilizacija. Moglo bi se reci da sve prolazi, samo dobro vino ostaje. Jedan Francuz je rekao: Sve mode prolaze samo vino ostaje Nesumnjivo, vino predstavlja najcivilizovanije i najkultivisanije sredstvo za uživanje i svojevrsni kulturni i civilizacijski izazov.
Another period

Razvojni put vina

Istinska. vinska kultura vinska kultura se kao, uostalom, i svaka druga, stièe vremenom i podrazumeva, uglavnom, izvesna znanja o vinovoj lozi, o njenoj pojavi na zemlji i na našim prostorima, poznavanje osnove proizvodnje pojedinih VINO JE TAJNA 9/69 www.cobasystems.com tipova vina, naèina èuvanja vina, podele vina po kvalitetu, serviranje vina, èitanje etikete, poznavanje temperature vina, poznavanje èaša za vino, slaganja vina i hrane, kao i znanja vezana za vino i estetiku, vino i umetnost, vino i zdravlje, a posebno poznavanje samog rituala za stolom. U opštu kulturu jednog èoveka, pa i naroda, spada i poznavanja piãa, koja treba u odreðenim prilikama služiti odnosno piti. Ako se to odnosi na serviranje i služenje vina onda postoji i poseban izraz “vinska kultura”. Ona zapravo podrazumeva negovanu, usavršenu , odnosno, civilizovanu potrošnju ovog piãa.
One more period

Vrste vina

podela po kvalitetu ,- Arhivska vina èuvaju se u podrumskim uslovima, najmanje pet godina (u tom razdoblju barem tri godine u boci), ali svakako duže od razdoblja, koje je odreðenoj vrsti potrebno za zrenje. - Vrhunska vina s oznakom kontrolisanog porekla poseduju posebno izražene karakteristike svojstvene regiji svoga porekla, a uz to su ogranièena i položajem na kojem se uzgajaju, proizvode i neguju, a moraju biti i punjena u boce u vinogorju koji obuhvata odreðeni položaj. - Kvalitetna vina s oznakom kontrolisanog porekla poseduju karakteristike svojstvene vinorodnoj regiji iz koje potièu. - Penušava vina sadrže ugljen dioksid, koji uzrokuje, svima poznatu, penu prilikom otvaranja boce. - Predikatna vina ukljuèuju kasnu berbu, izborne berbe i ledenu berbu na vrlo niskim temperaturama. Nastaju u izuzetnim godinama i u posebnim uslovima dozrevanja.
Free Web Hosting